Plaćanje pouzećem · dostava 1–3 dana širom Srbije · gratis bakteriostatska voda uz svaki vial
Svi članci

Šta su peptidi i po čemu se razlikuju od proteina

Peptidi su lanci aminokiselina povezanih peptidnim vezama. Zvuči kao definicija iz udžbenika, ali iz nje proizlazi skoro sve što je važno za kvalitet peptida: od čega je molekul sastavljen, kojim redom i koliko je taj redosled osetljiv na grešku.

Aminokiseline: azbuka od dvadeset slova

Svaka aminokiselina ima isti kostur: amino-grupu (-NH2), karboksilnu grupu (-COOH) i bočni lanac po kome se razlikuje od ostalih. Genetski kod koristi dvadeset standardnih aminokiselina. Bočni lanac određuje karakter: neke aminokiseline vole vodu, neke je izbegavaju, neke nose naelektrisanje, a neke, poput metionina i cisteina, sadrže sumpor i lako se oksiduju.

Zato se peptidi zapisuju kao niz slova. Svaka aminokiselina ima skraćenicu od tri slova i oznaku od jednog slova: glicin je Gly ili G, histidin His ili H, lizin Lys ili K. Tripeptid GHK je, dakle, glicin, histidin i lizin, tim redom.

Peptidna veza

Peptidna veza nastaje kada karboksilna grupa jedne aminokiseline reaguje sa amino-grupom sledeće. Pri tome se izdvaja jedan molekul vode, pa hemičari ovu reakciju zovu kondenzacija. Nastala veza je ravna i kruta, jer se elektroni delimično dele između atoma ugljenika, kiseonika i azota. Ta krutost je razlog zašto se lanci savijaju na predvidive načine.

Lanac ima dva različita kraja: N-kraj, sa slobodnom amino-grupom, i C-kraj, sa slobodnom karboksilnom grupom. Sekvenca se uvek piše od N-kraja ka C-kraju. Zato GHK i KHG nisu isti molekul, iako imaju potpuno iste sastojke i istu masu.

Gde prestaje peptid, a počinje protein

Oštre granice nema. Uobičajeno je da se lanci do pedesetak aminokiselina zovu peptidi, a duži proteini. Insulin, sa 51 aminokiselinom u dva lanca, stoji baš na toj granici.

Razlika nije samo u dužini:

  • Proteini se savijaju u stabilne trodimenzionalne oblike, često sastavljene od više delova, i taj oblik je deo njihove funkcije.
  • Kratki peptidi su obično pokretljiviji i nemaju jedan stalan oblik.
  • Kratki i srednji peptidi danas se najčešće prave hemijskom sintezom, a veliki proteini u živim ćelijama, takozvanom rekombinantnom proizvodnjom.

Peptidi oko nas

Organizam koristi peptide kao glasnike: insulin, glukagon, oksitocin i vazopresin su peptidni hormoni, endorfini su neuropeptidi, a defenzini su deo urođene odbrane od bakterija. Peptida ima i u hrani i oko nje: veštački zaslađivač aspartam je, hemijski gledano, metil-estar dipeptida asparaginske kiseline i fenilalanina.

U medicini je insulin prvi put upotrebljen 1922. godine. Prvi hemijski sintetisan peptidni hormon bio je oksitocin, za šta je Vincent du Vigneaud 1955. godine dobio Nobelovu nagradu za hemiju. Danas je u svetu odobreno više od 80 lekova zasnovanih na peptidima.

Zašto je redosled sve

Ako se u lancu od dvadeset aminokiselina zameni, izostavi ili udvostruči samo jedna, dobija se drugi molekul. Spolja izgleda isto, kao beli prah u bočici, ali to nije isti peptid. Zato se kod peptida uvek proveravaju dve stvari: identitet, odnosno da li je u bočici tačno onaj lanac koji piše na etiketi, i čistoća, odnosno koliko u uzorku ima drugih, sličnih lanaca.

Kako se ove dve stvari mere objašnjavamo u tekstovima o HPLC čistoći i masenoj spektrometriji. Nalaze za naše serije možete pogledati ili zatražiti preko stranice Certifikati.

Pogledaj katalog